02.08.2018

Vikipedijanac stažista u Muzeju Jugoslavije: Istorija Jugoslavije na Vikipediji

Ivana Guslarević, Vikimedija Srbije

Prvo ovogodišnje stažiranje urednika Vikipedije u institucijama kulture sprovedeno je u Muzeju Jugoslavije, kao prvi projekat koji je finansiralo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Cilj je bio predstaviti kulturno-istorijsko nasleđe, a rezultati su 100 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku i 533 slobodne datoteke na Vikimedijinoj ostavi. Od toga je 418 fotografija već iskorišćeno za ilustraciju članaka na Vikipedijama na devet jezika!

Stažiranje je nastavak uspešno započete saradnje sa Muzejom Jugoslavije, čije je rukovodstvo prepoznalo značaj prisustva na Vikipediji i spremno dočekalo nastavak ovog programa koji je započet krajem prošle godine. Pored izuzetno uspešnog uređivačkog maratona, u ovoj ustanovi je mesec dana proveo urednik Vikipedije Dušan Ružić i tada su brojne ličnosti iz istorije Jugoslavije dobile svoje prve stranice i fotografije na Vikipediji.

Marko Stanojević u Muzeju Jugoslavije

Međutim, sve strane su se složile da posao nije završen i da postoji još mnogo tema i ličnosti iz istorije Jugoslavije koje zaslužuju svoje mesto na najvećoj onlajn enciklopediji. Tako je rešeno da se stažiranje ponovi, ali ovoga puta projekat je finansiralo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Za stažistu je izabran master istoričar Marko Stanojević, kao posvećeni Vikipedijanac sa velikim interesovanjem za period Jugoslavije.

Tokom dva meseca u ovoj ustanovi Marko je predano kreirao nove i dopunjavao stare članke iz literature koja se čuva u muzeju. U isto vreme, muzej je oslobađao prateće fotografije potrebne za ilustraciju. Markova posvećenost, kao i profesionalizam zaposlenih u muzeju, koji su se uvek trudili da obezbede adekvatnu literaturu za članke, doveli su do toga da članak o Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih bude izabran za dobar članak na Vikipediji na srpskom jeziku.

Među sto članaka, čak 79 je napisano o narodnim herojima Jugoslavije, čime je Vikipedija na srpskom jeziku praktično kompletirana podacima o istaknutim borcima jugoslovenskih ratova. Međutim, Radovan Cukić, načelnik Odeljenja za istraživanja i zaštitu muzejskog fonda Muzeja Jugoslavije i stažista Marko posebno izdvajaju članke o fotografima Mirku Lovriću i Aleksandru Simiću.

Aleksandar Simić

Mirko Lovrić

Mirko Lovrić je kao fotograf Josipa Broza Tita napravio veliki broj fotografija prilikom njegovih poseta državama u Africi i Aziji. Sa druge strane, Aleksandar Simić se za vreme Drugog svetskog rata nalazio se u Vrhovnoj komandi kod Dragoljuba Draže Mihailovića gde je napravio veliki broj fotografija.

Pored članaka o narodnim herojima Jugoslavije, Vikipedija je dopunjena i tekstovima o nadaleko čuvenim preduzećima koja su u to vreme bila nosioci razvoja tadašnje privrede, kao što su Prva petoletkaIvo Lola RibarBeogradski pamučni kombinatFabrika šećera Crvenka… Radovan Cukić je došao na ideju da poveže ove teme sa izložbom Muzeja nauke i tehnike „Čuvari vremena: zaboravljeno industrijsko nasleđe“. Ovaj muzej se rado odazvao pozivu da doprinese Vikipediji i oslobodili su 51 fotografiju preduzeća u Jugoslaviji, potrebne za ilustraciju članaka.

Po enciklopedijskoj vrednosti građe, ali i novitetu za širu javnost, izdvaja se i digitalizacija pet foto-albuma koja su tadašnja poznata preduzeće darivala Titu na poklon. To su Energoprojekt iz Beograda, Ivo Lola Ribar iz Železnika, Prva Petoletka iz Trstenika, Crvena Zastava iz Kragujevca i Valjaonica bakra iz Sevojna. Kako kažu u Muzeju, dovoljno je da se nasluti kakvo se blago za istraživače krije u preko 2500 foto-albuma, mahom iz perioda Socijalističke Jugoslavije, koje Muzej Jugoslavije baštini.

Vikimedija Srbije se zahvaljuje svim učesnicima ovog projekta, posebno izražavajući zadovoljstvo profesionalnom i odgovornom partnerskom odnosu sa Muzejom Jugoslavije, čija je stabilnost i dugoročnost u saradnji od velike važnosti za razvoj GLAM programa u Srbiji. Planiramo nove zajedničke akcije sa ovom institucijom, koje će, verujemo, doneti dosta novog, slobodnog znanja na najvećoj enciklopediji u ljudskoj istoriji.

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije

Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija

Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa

Muzej Jugoslavije te poziva #OSTANIUMUZEYU