Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

mr Neda Knežević, direktorka

Prvog decembra obeležavamo 25 godina Muzeja Jugoslavije, jedinstvene kulturne institucije koja se razvila na temeljima i fondovima ukinutih ustanova Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, Muzeja 25. maj i Memorijalnog centra „Josip Broz Tito“. Početkom dvehiljadite godine Muzej se fokusira na nove muzeološke prakse i od tada se obrađuje i digitalizuje značajan deo fondova i fotografija. Sve to doprinosi da se, podmlađeni novim stručnim kadrovima i uz pojačanu saradnju u regionu i svetu, u kratkom roku pojavljujemo u javnosti kao moderna i otvorena institucija koja svoje fondove, ali i fenomene Jugoslavije koristi i predstavlja na atraktivan, maštovit, smeo i, po potrebi, provokativan način. Naš cilj je da aktuelizovanjem neposredne istorijske prošlosti, na privlačan i prihvatljiv način, ostvarimo neposrednu komunikaciju sa sve zahtevnijom publikom.

Danas je Muzej Jugoslavije matičan za sva pitanja koja se dotiču ideja, fenomena i praksi koje su dovele do nastanka, kao i do raspada Jugoslavije. Jedna je od najposećenijih ustanova kulture u Srbiji zahvaljujući sjajnom timu, kao i programima i aktivnostima koji reflektuju živu instituciju i mesto otvorenog dijaloga. Prioritet Muzeja u narednom periodu biće implementacija dodeljene matičnosti za jugoslovensko nasleđe i društvenu istoriju.

Memorijal privlači najviše pažnje, pre svega stranih turista, a naš tim ulaže veliki rad u programe namenjene lokalnoj zajednici i nastoji da Muzej prikaže kao mesto koje pripada svima. U tom duhu, odlučili smo da ulaz bude slobodan u prostor Parka, koji krasi 20 skulptura istaknutih jugoslovenskih umetnika, kako bi stalna publika mogla da uživa u jedinstvenom ambijentu bez obaveze da poseti izložbe. Radimo i sa osetljivim grupama i trudimo se da njihove predstavnike uključimo u naš tim i damo im glavnu reč u procesu pristupačnosti Muzeja.

Naša stalna postavka već pet godina konstantno se menja i nadgrađuje. Dinamiku naročito unose osmišljene intervencije kustosa Muzeja, koji pozivaju relevantne stručnjake, umetnike i druge saradnike i kroz zajednički rad promišljaju i razmenjuju ideje o jugoslovenskom nasleđu. Primer ovakvog dijaloga jeste umetnički projekat kolektiva „Karkatag“, čiji je rezultat interaktivna umetnička intrevencija, kao i stripovi Saše Rakezića – Aleksandara Zografa, koji predstavljaju još jednu u nizu intervencija na postavci započetoj prošle godine povodom obeležavanja 75 godina od kraja Drugog svetskog rata. Takođe, intervecije na aktuelnoj postavci vršene su ove godine povodom obeležavanja 60 godina od Prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu. U proces građenja stalne postavke uveli smo stratešku temu i aktuelizovanje pojedinih predmeta iz kolecije u skladu sa njom.

Sledeću temu, o industrijskom društvu, pokrećemo upravo na Dan muzeja izložbom „O fabrikama i radnicima“, koja je realizovana u saradnji sa Muzejom nauke i tehnike. Industrijskim nasleđem bave se oba muzeja, Muzej Jugoslavije fokusira se na industriju posmatranu kroz prelamanje složenih, pre svega, društvenih i političkih odnosa, dok je na izložbi u Muzeju nauke i tehnike akcenat stavljen na tehnologiju i procese proizvodnje.

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije, tokom ROĐENDANSKE NEDELjE, od 29. novembra do 5. decembra, ulaz će biti besplatan, a tim Muzeja za posetioce je pripremio mnogobrojne edukativne i zabavne programe.

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije

Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija

Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa

Muzej Jugoslavije te poziva #OSTANIUMUZEYU