Lista programa

Promocija knjige Branislava Dimitrijevića

Muzej Jugoslavije u okviru programa „Razgovori o Jugoslaviji – uvod u (post)jugoslovenske studije (Razgovori 16)” poziva vas u sredu 3. maja u 18 časova na promociju knjige Branislava Dimitrijevića Potrošeni socijalizam – Kultura, konzumerizam i društvena imaginacija u Jugoslaviji (1950–1974)

Učestvuju: Branislav Dimitrijević, Ildiko Erdei, Milutin Mitrović, Milica Popović, Dejan Ilić.

O knjizi: “Uprkos revizionizmima u redovnom obrazovanju, obim saznanja i tumačenja za neke još nepostojeće ’studije Jugoslavije’ povećava se svakim danom. Ova knjiga zagovara kritičko prevazilaženje kako ’totalitarne’ tako i ’jugonostalgičarske’ paradigme u nastojanju da se jugoslovenska socijalistička imaginacija reartikuliše na ruinama njenog tranzicijskog sloma.” (Izdavač: Fabrika knjiga, 2016)

Branislav Dimitrijević, istoričar i teoretičar umetnosti, kustos, profesor istorije i teorije umetnosti na Visokoj školi za likovnu i primenjenu umetnost u Beogradu. Objavio je u zemlji i inostranstvu veliki broj eseja i studija u oblasti savremene vizuelne umetnosti i teorije umetnosti, popularne kulture i filma. Autor je i koautor knjiga i izložbenih kataloga o modernoj i savremenoj umetnosti: „O normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989–2001” (2005), „Ovo nikad nije bilo. Predrag Nešković” (2014), „Protiv umetnosti. Goran Đorđević – Kopije” (2014). Bio je kustos velikog broja izložbi savremene umetnosti, među kojima su „No Network” (Atomski bunker, Konjic, 2011) i „Gud Lajf” (52. oktobarski salon, Beograd, 2012). Dva puta je bio kustos paviljona Jugoslavija na Venecijanskom bijenalu. Učestvovao u pokretanju i vođenju „Škole za istoriju i teoriju umetnosti/slike” (1999–2002) i pokretanju časopisa „Prelom”. Dimitrijevićeva primarna akademska i istraživačka interesovanja su: umetničke prakse u 20. veku, umetnost i kultura u socijalističkoj Jugoslaviji, savremena vizuelna umetnost u Jugoistočnoj Evropi, kustoske prakse, teorija vizuelne kulture i filma.

Ildiko Erdei (1965) vanredna je profesorka na Odeljenju za etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorirala je iz oblasti antropologije potrošnje, trenutno predaje na predmetima Antropologija materijalne kulture, Ekonomija i kultura i Antropologija modernosti. Istraživačka interesovanja kreću se u opsegu od politike prostora i vremena u novim političkim ritualima, preko odnosa između medija i rituala kao simboličkih sistema i kreatora „univerzuma značenja”, do veze između politike, moći i odrastanja u socijalizmu. Istraživanja od 2000. godine usmerena su na kulturalne i simboličke aspekte savremenih ekonomskih fenomena i procesa, pri čemu je naglasak stavljen na refleksivne i nostalgične narative i prakse povezane s jugoslovenskim socijalizmom i, skorije, na lokalni prijem neoliberalnih ekonomskih, društvenih i kulturnih normi i praksi. Autorka je knjiga „Antropologija potrošnje” (Biblioteka XX vek, 2008.), „Čekajući Ikeu: potrošačka kultura u postsocijalizmu i pre njega” (SGC, 2012) i više radova koji su objavljivani u domaćim i stranim časopisima i monografijama.

Dejan Ilić (1965), urednik u časopisu „Reč” i izdavačkoj kući „Fabrika knjiga”. Diplomirao je na Odseku za opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i na istom univerzitetu doktorirao na Odseku za rodne studije. Objavio je knjigu kratkih priča „Kao da je bilo juče” (1995) te zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja” (2008) i „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer” (2011) kao i knjigu „Škola za ’petparačke’ priče. Predlozi za drugačiji kurikulum” (2016).

Milica Popović politikološkinja je i doktorandkinja na političkoj sociologiji na Sciences Po Paris (Institutut za političke studije u Parizu) i na Balkanskim studijima na Univerzitetu u Ljubljani. U centru njenih istraživanja nalaze se pitanja teorije sećanja, (jugo)nostalgije i post-jugoslovenskih društava. Redovno objavljuje naučne i esejističke članke o Balkanu. Profesionalno se bavi pitanjima visokog obrazovanja kao nezavisna konsultantkinja. Živi između Pariza, Ljubljane i Beograda.

Milutin Mitrović (1931) radi 65 godina kao novinar. Za 32 godine u nedeljniku „Ekonomska politika” napredovao je od saradnika do glavnog i odgovornog urednika i direktora. Danas piše za „Biznis i finansije” i „Peščanik”. Između ostalog, objavio je knjige „Dnevnik globalne krize” (Fabrika knjiga, 2016.) i „Postmoderna vremena” (Biznis i finansije 2009).

O programu: „Razgovori o Jugoslaviji – uvod u (post)jugoslovenske studije” redovan je program Muzeja Jugoslavije pokrenut 2014. godine. Zamišljen je kao kulturološka, transdisciplinarna analiza raznih jugoslovenskih fenomena, društvenih odnosa i praksi, direktno na liniji misije muzeja kao „mesta otvorenog dijaloga i razmene znanja i iskustava”. Ciljevi programa su povezivanje i umrežavanje sa institucijama, organizacijama i pojedincima koji se na različite načine bave Jugoslavijom; propitivanje i problematizacija postojećih mišljenja, znanja i perspektiva; stvaranje osnova za edukativni i naučno-istraživački rad u Muzeju Jugoslavije.

Program uređuje Tatomir Toroman, etnolog-antropolog, kustos MJ.

Sledeći program (Razgovori 17) održaće se 31. maja u 18 časova: Promocija knjiga „Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija”, Reane Senjković i „Socijalizam s udarničkim licem: etnografija radnog pregalaštva”, Andree Matošević i diskusija o etnografiji socijalizma.

  • Dan: 03.05-03.05.2017.
  • Vreme: 18:00
  • Kapacitet: 100

Povodom 25 godina Muzeja Jugoslavije

Predistorija: Osnova za razumevanje Muzeja Jugoslavije

Na oblikovanje evropskog tipa muzeja uticale su brojne prakse i koncepti sakupljanja, čuvanja i upotrebe predmeta.

Muzejska laboratorija

Otvoreno istraživanje i preispitivanje jugoslovenskog nasleđa

Muzej Jugoslavije te poziva #OSTANIUMUZEYU